Kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti (MBCT)

Kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti (MBCT) je vrsta psihoterapije koja uključuje kombinaciju kognitivno-bihejvioralne terapije (KBT), meditacije i orjentisanje na sadašnjost, bez osude ( označeno kao „svjesnost“). To je ustvari terapija zasnovana na principima kognitivne terapije koja koristi tehnike svjesnosti kako bi naučila klijente da svjesno obraćaju pažnju na svoje misli i osjećaje bez iznošenja ikakvih sudova o njima, bez osuđivanja, takvih kakvi jesu.

Meditaciju pune svjesnosti (majndfulnes meditacija) popularizovao je dr Jon Kabat Zin sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Masačusetsu. Naučne studije i istraživanja pokazale su da pristup pune svjesnosti utiče na značajno smanjenje simptoma bola, depresije, anksioznosti, straha, opsesivno-kompulzivnog i posttraumatskog poremećaja, samopouzdanja, kao i kod seksualnih poremećaja i drugih brojnih hroničnih bolesti. Tehnike pune svesnosti imaju uticaj na neokorteks i omogućuju povećanu svesnost (metakognicije) u doživljavanju misli, osjeta, emocija i dovode do zdravije reakcije na emocionalne draži. Po dr Zinu, puna svesnost je dar koji svi posjedujemo kao sposobnost aktivnog usmjeravanja pažnje na sadašnjost i doživljaje koji se nalaze u našoj svijesti, uz neprocenjivanje.

Taj potencijal metakognicija razvija se praksom i vježbanjem, a osnovni cilj jeste povezivanje sa ličnim doživljajima u sadašnjem trenutku. Treningom pune svjesnosti povećava se psihološka i emocionalna stabilnost, otpornost prema lošim životnim događajima i zadovoljstvo životom (sreća). Zabilježeno je povećanje pažnje, koncentracije i pamćenja, kao i imuniteta. Krvni pritisak i šećer se normalizuju u toku praktikovanja pune svjesnosti i meditacije. Korišćenjem meditacije i ciljanom usmeravanju pažnje na sadašnji trenutak, omogućava se značajno smanjenje broja i intenziteta iracionalnih misli i emocinalnih blokada. Naša pažnja ima ograničen kapacitet (od pet do devet elemenata u trenutnom vremenskom zahvatu), a um preokupiran brigama, osim što dovodi do lošijeg raspoloženja, propušta život u sadašnjosti. Nova istraživanja mozga, koja potvrđuju sposobnost neuronskih struktura da fleksibilno jačaju ako se često koriste i da postepeno slabe ako su neaktivne, objašnjavaju zašto meditacija ima trajan učinak na naše misli i emocije.